S NS jedrima dok još jedne titule prvaka Hrvatske

📸 regate.com.hr

I ovogodišnje Prvenstvo Hrvatske po ORC-u zadržalo je status najpopularnije ORC regate u Hrvatskoj, a ujedno je bila i posljednji event "po premjeru" koji se boduje za ovogodišnji CRO ORC D-Marin Cup. Organizatori su i ove godine bili članovi JK Val iz Šibenika uz suradnju s D-Marin čija marina Mandalina je bila glavna baza regate. Sudjelovalo je ukupno 15 posada, sve osim jedne posade iz Češke bile su iz Hrvatske, a češki predstavnici nisu bili u turističkom posjetu Jadranu, već je bila riječ o vrlo iskusnoj i kompetitivnoj posadi jedrilice Hebe V koji su u istom ovom akvatoriju prije dvije godine ponijeli titulu svjetskih vice šampiona u skupini ORC C. Što se tiče vremenskih prilika u Šibeniku za vikend 5. do 7. studenog nisu baš bile po volji jedriličara. Jedrenje u petak spasio je dogovor po kojem se u slučaju nepostojanja stabilnih uvjeta za jedrenje tehničkih plovova u štap polju Regatni odbor može posegnuti za organiziranjem navigacijskog jedrenja. Ovog puta puhao je lagani burin koji je bio nedovoljne snage da po njemu ORC polari kvalitetno odradi svoj posao, ali tog ograničenja nema kad je u pitanju kalkulacija rezultata po formuli Offshore TMF (Time Multiplying Factor). U njenom slučaju potrebno je samo uzeti u obzir trajanje jedrenja, a ne i duljinu rute. Rasplet tijekom ovog plova klasičan je primjer zašto su stabilni vremenski uvjeti nužni uvjet koji mora biti zadovoljen za kvalitetnu kalkulaciju rezultata po "constructed course" odnosno zašto nestabilne uvjete nije moguće kompenzirati niti jednom trenutno primjenjivanom formulom. Princip rada ORC polara je takav da oni najbolje rezultate i stvarno kvalitetnu i realnu kompenzaciju imaju kad na regatnom polju puše vjetar stalne snage i smjera. Jednako kvalitetan rezultat neće biti ako tijekom jedrenja vjetar promijeni smjer i u tom slučaju praksa je da se to jedrenje prekida, dok se oscilacija u snazi tolerira do određene mjere. Zato se prilikom unošenja parametara potrebnih za kalkulaciju ovih rezultata kao bitan element mora unijeti i smjer (kurs) vjetra. S druge strane kod navigacijskih jedrenja te elemente nije moguće unijeti u formulu što zbog duljine regatnog polja i raširenosti flote po cijeloj ruti (zbog različitih brzina i karakteristika pojedinih jedrilica), a što zbog same konfiguracije terena (otoka) gdje se jedri. Na dijelu rute gdje je otvoreno more puhat će jedan vjetar, negdje će otok raditi zaklon, između dva otoka neki kanal može "povući" itd. a s druge strane, može se desiti da na jednom dijelu rute puše jedan vjetar, a na drugom dijelu skroz suprotan. Zato se tu ne mogu koristite polari, odnosno constructed course, jer je praktički nemoguće unijeti sve relevantne parametre za svaki pojedini brod, pa se zbog toga koriste koeficijenti koji predstavljaju prosjeke raznih uvjeta koji se mogu susresti na regatnom polju. Ali o tom malo detaljnije nekom drugom prilikom. A za ovaj uvod razlog je razvoj situacije na regatnom polju na spomenutom navigacijskom plovu. Start je bio između Obonjana, Zlarina i Tijata, a prvo se morala obići bova postavljena u blizini Lupca. Nakon njenog obilaska prolazilo se kroz Zmajanski kanal, pa oko otočića Prčevca kojeg se ostavljalo lijevim bokom, te između Bavljenca i Zmajana. Zatim je trebalo ostaviti otočić Dugo s lijevim bokom, pa oko hridi Galijola (ispred ulaza u Prvić Luku), te u cilj u Zlarin. Po spomenutom laganom burinu stalno praćenom kišicom, jedrilo se sve do Prćevca. Flota se dosta razvukla i nijanse su bile presudne za bolji plasman, a očekivano su se na vrh pomalo izdvajali najveći. U dijelu regate dok je flota obilazila Prćevac vjetar okreće na levanat i vodeći nakon krme nastavljaju jedriti u oštru orcu tako jedre po sve slabijem i slabijem vjetru. To slabljenje bio je razlog da se RO odlučuje aktivirati pomoćni cilj na otočiću Dugo. Sa strane RO-a i organizatora ovo je bio dobar potez, jer je pružena šansa svim jedrilicama da dojedre do cilja, ali s druge strane dešava se klasična situacija navigacijskih regata, laganog vjetra i nekog od sustava razvrstanja, a to je da nakon korekcije manje jedrilice dobivaju mnogo bolja korigirana vremena od velikih. Ali da se nastavilo jedriti do idućeg mogućeg mjesta za postavljane pomoćnog cilja, a to je bila hrid Galijola, i nekoliko vodećih jedrilica imalo bi problema da ga dostignu, dok bi za malene to bila skoro pa nemoguća misija do zalska sunca i prekidanja jedrenja. Da bi cijela priča još više išla na ruku jedrilicama iz skupine ORC B pobrinuo se vjetar koji je drugom dijelu flote okrenuo na sjeverozapadnjak po kojem su mogli jedriti s genakerima i spinakerima dok su vodeći iz ORC A skupine istovremeno jedrili u orcu. Klasična situacija vezana uz uvodnu priču. Tako da je na kraju matematika pokazala da je Dubrovnik koji je u cilj ušao realno drugi trebao mnogo brže jedriti te završava na posljednjem mjestu, dok je u generalnom plasmanu pobjedu odnio malena Salona 34 - One koja je realno ušla u cilj 10., dok je pretposljednji Green Pepper korigirano treći. Ali to su realne situacije i svi koji jedre po ORC-u (ili po bilo kojem drugom sustavu razvrstanja) svjesni su mogućnosti takvih raspleta za vrijeme, ponavljam, nestabilnih uvjeta na regatnom polju. Subota, drugi dan regate, nije donio niti jedan novi bod na rezultatsku ljestvicu. Svi prognostički modeli najavljivali su da se neće jedriti zbog bonace, ali na kraju razlog izostanka jedrenja bilo je nekoliko nevera sa sjeveroistoka koje su bile kombinirane s vjetrom od tridesetak čvorova i obilnim kišama. Iz marine Mandalina isplovilo se već oko 9 sati, ali uvjeti su stvarno bili ekstremni i preko gornjeg limita do kojeg se jedri po ORC-u. Naime, jednako kako postoji donja granica, koja je postavljena na 6 čvorova, tako postoji i gornja koja je postavljena na 25, ali po internom dogovoru vlasnika jedrilica sudionika CRO ORC D-Marin Cupa, ta je granica spuštena na 23 čvora. Razlog je prvenstveno zbog izbjegavanja eventualne štete, nepotrebnih troškova i eventualnih ozljeda. Također treba uzeti u obzir da se ovo odnosi na uvjete na startu plova, te ako vjetar pojača za vrijeme jedrenja (naravno, ne ekstremno) jedri se do kraja. Nevere su bile relativno duge i prolazak prve se čekao u zavjetrinama od Obonjana, Zlarina i Prvića, ovisno gdje se zatekla pojedina jedrilica, dok su se u pauzi prije iduće skoro svi prebacili u Zlarinsku luku. Čekanje prolaska nevera najteže je palo najmanjima... Adriatici i Mataranu 32. Ove dvije malene jurilice nemaju na raspolaganju prostrane unutrašnjosti poput onih na ostalim krstašima, te njihove posade nemaju mogućnost skrivanja od vremenskih nepogoda, a kako problemi nikad ne dolaze sami tako se Mataran zapliće u ribarsku mrežu koja je doplivala od nekud, a Adriatica doživljava tehničke probleme na vanbrodskom motoru koji joj je jedini poriv kad ne koristi jedra. Mataranu u pomoć priskače jedan od gumenjaka RO-a, dok posada Adriatice sama uspijeva sanirati štetu, ali za povratak u Šibenik traže pomoć nekog od kolega jer po buri koja je ponovno pojačala nakon podizanja kodeksa iznad A, to je bio vrlo težak zadatak s postojećim vanbrodskim motorom. I na kraju nedjelja... Prognoza je bila slična onoj za subotu i bila je točna za prvi dio dana. Lagani burin puhao je do oko podne kad je i pokušan jedan start i kad je bilo postavljeno regatno polje. Prvi start je prekinut zbog općeg opoziva, dok se drugi pokušaj također prekida jer vjetar odlazi naglo u lijevo i prestaje regularnost. Vjetar i dalje nastavio putovati u lijevo i ubrzo se stabilizira na smjer skoro idealnog sjeverozapada. Čak je na početku i zapuhao s ugodnih 11-12 čvorova. To je bila situacija koju RO nije propustio i u 11:50 starta prvi "štap". Uvjeti su stvarno stabilni i ubrzo nakon ulaska u cilj posljednje jedrilice kreće se s idućom predstartnom procedurom. Polje je bilo jednako, jedino je vjetar oslabio za 2-3 čvora. Međutim, uvjeti ostaju regularni do samog kraja te se i ovo Prvenstvo Hrvatske proglašava uspješnim. Tko je i kako je jedrio možete vidjeti u playbackovima pojedinih jedrenja, jednako kao što možete napraviti statističku analizu pojedinih plovova i usporediti pojedine parametre za sve jedrilice koje su sudjelovale na regati, te vidjeti koje posade su se ovjenčale naslovima najboljih. Iduća regata iz ciklusa CRO ORC D-Marin Cupa, a kojem pripada i Prvenstvo Hrvatske, jedrit će se u ožujku iduće godine, a svi se nadaju da će se pozitivni trend koji je ORC doživio ove godine nastaviti i u 2022.